neobična životinjaVelika potražnja potaknula nevjerojatno unosnu trgovinu ugroženom vrstom: cijena se penje i do 2800 eura po kilogramu!

Anthony Vigrado zadnjih 12 godina živi od lova na morske krastavce. Svaki dan, nakon zalaska sunca zaroni u vode zaljeva Palk na sjeveru Šri Lanke u potrazi za neobičnom duguljastom životinjom. Međutim, nakon desetosatne potrage, njegov ulov je samo djelić onoga što je nekada bio jer su obale sjeverne Šri Lanke i južne Indije postale glavna lokacija za eksploataciju, piše The Guardian.

- Krivolovci dolaze preko granice i skupljaju morske krastavce na mjestima gdje mi ronimo. Gubimo zaradu zbog njih, rekao je.

Riječ je o neobičnoj životinji iznimno važnoj za očuvanje ekološke ravnoteže morskoga dna. Naime, oni se hrane organskim tvarima s pjeskovitog dna te tako pročišćavaju morski sediment. U suprotnom, bakterije se ubrzano razmnožavaju i prekomjerno troše kisik, što u konačnici može dovesti do narušavanja staništa mnogih morskih organizama te do pojave muljevitoga dna, prenosi Jutarnji.

Također, u pojedinim dijelovima svijeta, pogotovo u Aziji, smatraju se kulinarskom delikatesom te nerijetko postižu astronomske cijene na tržištu, a u Aziji su već stoljećima dio tradicionalne prehrane. Koriste se i u proizvodnji mnogih proizvoda, uključujući kozmetičke preparate. 

U Kini i u jugoistočnim azijskim zemljama vlada velika potražnja za morskim krastavcima. U kulinarstvu se obično konzumiraju u sušenoj formi, a riječ je o delikatesi poznatoj pod imenom bêche-de-mer ili trepang. Pogrešno se smatraju afrodizijakom, osobito u Kini.

Velika potražnja potaknula je nevjerojatno unosnu trgovinu ugroženom vrstom, koja je zadnjih desetljeća neprestano rasla. Osamdesetih godina prošloga stoljeća morski krastavci su koštali manje od 57 eura po kilogramu, sada im je cijena narasla do 230 eura, a cijena rijetkih vrsta morskih krastavaca iznosi čak do 2800 eura po kilogramu.

Zaljevi Palk i Mannar mjesta su ekstremnog lova na morske krastavce. Kada su najskuplje vrste u pitanju, globalna populacija je pala za više od 60 posto.

Maleni tropski otok postao je veliko žarište ilegalnog krijumčarenja i krivolova. Više od 10.000 ribarskih obitelji, poput Vigrada, zabrinuti su zbog stanja u ribarstvu,

- Zbog prekomjernog izlova opada broj stanovnika. Utječe na bioraznolikost, ali i na život obalnih ribara koji ovise o ovoj grani gospodarstva, izjavio je viši predavač zoologije na Sveučilištu Sri Jayewardenepura, Chamari Dissanayak.

Vigrado svjedoči o brojnim ribarima koji su izvršili samoubojstvo jer nisu mogli otplaćivati kredite, a ilegalni brodovi uništavali su im opremu za hvatanje životinja.

AM Stanny Lambert, 31-godišnji ribar iz Vankalaija, užasnut je i ljut zbog velikog broja ilegalaca.

- To je neetično, zapeli smo, oni skupe sve morske krastavce prije nego što mi dođemo, izjavio je dodajući da su on i njegov otac licencirani ribari već 11 godina i jedini privređuju u obitelji.

Većina kriminalnih aktivnosti oslanja se na različitu regulaciju u susjednim zemljama.

Dok Šri Lanka izdaje ribarske dozvole i dopušta izvoz morskih krastavaca, Indija ima potpunu zabranu trgovine još od 2001. godine.

Ilustracija/Shutterstock

Zabranjeni morski krastavci pritom se hvataju u Indiji i krijumčare na Šri Lanku, gdje se legalno izvoze u jugoistočnu Aziju ili izvoze iz Indije pod lažnom etiketom. Prošle godine u kolovozu trojica muškaraca uhvaćena su u krijumčarenju gotovo 1000 kilograma morskih krastavaca, a indijska obalna straža ih je procijenila na 570.000 eura na međunarodnom tržištu. Sličan slučaj imali su prošloga mjeseca.

Iako vlasti na Šri Lanci i u Indiji pokušavaju suzbiti ovu vrstu kriminala zapljenama i uhićenjima, novi slučajevi ilegalne trgovine šire se na nova područja.

S obzirom na rast vrijednosti životinja, eksploatacija je raširenija no ikada. U jednoj od najvećih zapljena u povijesti, nakon dojave lokalnih ribara u veljači 2020. vlasti su pronašle 1.726 morski krastavac vrijedan gotovo 420.000 funti skriven u koraljnim grebenima blizu Suhelija, nenaseljenog otoka.

Iscrpljivanje resursa mogao bi biti glavni razlog zašto ljudi traže nova područja. U arhipelagu Lakshadweep je netaknuta priroda, pa možda zato trgovci sele tamo, rekao je Sajan John, šef odjela za pomorske projekte pri Wildlife Trust u Indiji.

Shvaćajući ozbiljnost situacije, lokalne vlasti pojačale su odgovor na kriminalne aktivnosti. U veljači 2020. godine na arhipelagu Lakshadweep je utemeljeno prvo područje u svijetu za zaštitu morskih krastavaca, a po otocima su postavljene baze protiv krivolova. Uz pomoć Indijskog središnjeg ureda osnovana je radna skupina za zaštitu morskog krastavca.

Stanovnici Lakshadweepa shvatili su važnost morskih krastavaca jer njihov prihodi ovise o ribarstvu. Kada su ugroženi morski krastavca i druge ribe su ugrožene, rekao je znanstvenik iz Indijskog instituta za divlje životinje Sivakumar Kuppusamy.

Ističe da je nužno zaustavljanje kriminalnog lanca opskrbe, a ključnim smatra pomoć krivolovcima da uvide važnost opstanka morskih krastavaca.

- Moramo ih uvjeriti u važnost njihove uloge u ekosustavu. Ako nema morskih krastavaca, onda je ugroženo more. Tek tako mogu početi shvaćati da to utječe na budućnost njihove djece, rekao je.