StoryEditor

niz djelatnostiEvo koliko novca hrvatsko gospodarstvo gubi svakim nedolaskom broda na LNG terminal u Omišlju

Piše OM
11. veljače 2021. - 13:48
Matija Djanješić/Arhiv/Cropix

Hrvatsko gospodarstvo gubi oko 200 tisuća eura, odnosno oko milijun i pol kuna, sa svakim nedolaskom broda s ukapljenim prirodnim plinom na LNG terminal u Omišlju, pokazala je gruba kalkulacija koju je Novi list izveo u suradnji s pomorskim stručnjacima.

Na omišaljski terminal do sad su, od početka komercijalnog rada, trebala stići četiri broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, ali je stigao samo jedan, "Tristar Ruby" (na slici), s plinom iz Sjedinjenih Američkih Država, dok su ostala tri preusmjerena na azijska tržišta, gdje cijena LNG-a postiže rekordne vrijednosti u zadnje vrijeme. Od tri preusmjerena broda, dva su trebala dovesti plin za mađarsko tržište, a jedan za Hrvatsku elektroprivredu (HEP).

Prema izjavama čelnih ljudi LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja LNG terminalom, Plinacroa, hrvatskog operatera transportnog plinskog sustava i HEP-a kao kupca kojemu nije isporučen ukapljeni prirodni plin, niti jedna od te tri tvrtke u državnom vlasništvu, zbog nedolaska triju brodova s plinom nije ostvarila gubitke.

LNG Hrvatska i Plinacro zbog toga što sa zakupcima kapaciteta imaju ugovore "puno za prazno", odnosno zakupci im plaćaju ugovorene tarife, bez obzira prekrcavaju li plin preko terminala i distribuiraju li putem Plinacrovih plinovoda ili ne, a HEP zbog toga što im je prodavatelj plina osigurao zamjenske količine plina po istoj cijeni koja je bila ugovorena za ukapljeni prirodni plin.

Svaki dolazak broda s ukapljenim prirodnim plinom, međutim, veže niz djelatnosti koje su ostale bez predviđenih prihoda zbog nedolaska brodova na hrvatski LNG terminal. Kao i kod svakog drugog broda koji uplovljava u hrvatske luke, i u slučaju LNG tankera uključene su naknade za sigurnost plovidbe, naknade za remorkere, lučke pilote, agente i niz drugih usluga koje brodovima i posadi pruža čitav niz tvrtki u državnom i privatnom vlasništvu, a koje se naplaćuju po različitim kriterijima, poput veličine i vrste broda, vrste i dužine trajanja usluge i slično.

Izračun gubitka državnih i privatnih tvrtki Novi list bazirao je na brodu koji bi idući trebao uploviti u Omišalj u drugoj polovici veljače, LNG tankeru "Castillo de Caldelas" španjolskog brodara, premda nitko od uključenih nije siguran hoće li brod doista stići na LNG terminal ili će, zbog visokih cijena LNG-a na azijskim tržištima, i on biti preusmjeren prema Kini, Koreji ili Japanu.

Najveći izdaci za svaki brod slične veličine koji dolazi u Omišalj iznose ukupno oko 220 tisuća eura, čemu treba pribrojiti i deset do petnaest tisuća eura troškova ostalih usluga, poput agenta, odvoza smeća, opskrbe broda i slično. Izgubljena dobit može biti i veća, s obzirom na čitav niz usluga koje brod i posada mogu ili ne moraju zatražiti.

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE

05. svibanj 2021 00:12