Nikad bolja nautička sezona, još pristižu nove rezervacije za brodove u čarteru. Ekipa HRT-a bila je u Biogradu na Moru.
Najživlje je subotom ujutro. Brodove, na kojima su upravo uplovili gosti kojima je nautički odmor završio, treba temeljito pregledati i očistiti.
Sve to u najkraćem roku jer novi su gosti već ovdje i nestrpljivo čekaju isplovljavanje. I tako već četvrti mjesec bez predaha.
Nautička sezona uobičajeno je dulja od one kopnene, a pravi poznavatelji najradije biraju kasno proljeće ili početak jeseni.
- Došli smo u posezoni jer mi je važno da nema previše brodova. Tako na jedrenje idemo u svibnju i lipnju ili u rujnu, priča Rudi iz Belgije.
Belgijska posada već je provodila odmor jedreći među Karipskim otocima i oko Sardinije, no ovogodišnjim su izborom jednako oduševljeni.
- Plovili smo deset dana, prvi put sam u Hrvatskoj i uistinu je predivna, govori Angel iz Belgije.
U nautičkom čarteru Hrvatska je velesila, s 40% svjetske čarter-flote, a ovog je ljeta bilo nemoguće pronaći slobodnu brodicu za najam.
- Sezona je bila više nego dobra, bolja od očekivanoga, cijeli deveti mjesec smo još puni, deseti se puni, nadamo se da zbog ove Covid situacije nam neće poremetiti, da će i podsezona odnosno deseti mjesec također biti jako dobar, ističe upravitelj baze u D-Marini Dalmacija Josip Dilber.
Tijekom tjedna prizori u marinama potpuno su drugačiji. Iako je kraj rujna, gotovo svi su brodovi vani. Svi se slažu, nautička je sezona nadmašila očekivanja. Istini za volju, počela je malo kasnije pa je do kraja kolovoza rezultat bio oko 20% slabiji nego u godinama prije epidemije, ali zato je nastavak popravio dojam.
- Postoje neke naznake, čak i rezervacije krajem desetog i početkom jedanaestog mjeseca što pokazuje već onaj trend od prije, da podsezona se sve više produžuje, a ove godine još i više, ističe dopredsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter Hrvatske gospodarske komore Luka Šangulin.
Ako je ova suvremena pošast poharala među ostalim i turizam kakav smo poznavali, upravo je nautici ponešto i vratila.
- Ljudi u ovo nestabilno i neizvjesno vrijeme osjećali su se puno sigurnije na brodu gdje mogu birati sami svoj put, hoće li se s nekim družiti, hoće li kuhati sami ili ići po nekim restoranima, promijeniti susjede, uvalu..., dodaje Šangulin.
Hrvatska se oslanja na goste iz Austrije, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Češke i Poljske. Turisti iz skandinavskih zemalja i Velike Britanije više ovise o avionskim linijama pa ih je posljednje dvije godine malo manje. Isto je i s gostima iz Australije i Amerike, tradicionalno veće platne moći.
- Ove godine Amerikanci su nam se dijelom vratili. Nije im bilo tako jednostavno putovati, ali su mogli. Australce nažalost još uvijek nismo imali. Talijana je sve manje, vidimo ih sve manje. Živimo sve više od "nove" Europe, od nekad socijalističkih zemalja, koji su uvijek dolazili u Hrvatsku i naučili boraviti tu, dodaje Luka Šangulin.
S porastom interesa za odmor na modrim prostranstvima, do izražaja dolazi relativno nov problem u nautici: sve je više priučenih skipera, čija dozvola podrazumijeva tanašno teorijsko i nikakvo praktično znanje. Problem koji se može pretvoriti u prednost.
- Novi klijenti se stvaraju kroz administrativne obveze da puno drugih zemalja, nažalost ne i Hrvatska, za dobivanje licence skipera traži i praktični dio, uz onaj teorijski koji su položili u svojoj zemlji, na kraju polažu i praktični dio ispita i dobivaju licencu. Mi dobivamo dodatne tjedne u pred i podsezoni, a dobivamo i kvalitetne nautičare, pojašnjava Šangulin.
Uz sve pohvale gostiju i sjajne statistike, nautički turizam može i mora bolje. Ne zaboravimo da je zahvaljujući upravo sve većem broju posjetitelja koji plove procvala i ugostiteljska ponuda na našoj obali i otocima.
Kako bismo što uspješnije gospodarili tom potentnom gospodarskom granom, valja poslušati ljude s terena, poraditi na zakonima i pravilnicima, na sigurnosti pristaništa i sidrišta.
No o tome nekom drugom prigodom. Zasad uživajmo u nautičkom raju našeg sunčanog babljeg ljeta, piše HRT.