Posjet školjkašu imena Nova nada bio je šlag na kraju dvodnevnog znanstvenog skupa Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu održanog u Omišu.
Zaron do jedne od svega dvadesetak preživjelih jadranskih jedinki nekoć brojne periske Pinna nobilis dao je nadu svima uključenima u veliki međunarodni projekt da će se po zakonima evolucije ta vrsta oduprijeti smrtonosnom parazitu Haplosporidium pinnae i ponovno ukrasiti morska dna širom Mediterana.
Iskustva četrdesetak europskih znanstvenika redovito se dijele, a jednom godišnje se svi okupe i raspravljaju o aktivnostima koje će ih dovesti do zajedničkog cilja.
Domaćin ovogodišnjega skupa, Jelena Kurtović Mrčelić iz županijske agencije More i krš, otkrila nam je najvažnije zaključke zanimljivog kongresa.
- Situacija je slična u većini zemalja. Španjolska ima 5-6 primjeraka, Italija nešto više, a kod nas je dvadesetak živih. Zasad nemamo čvrste dokaze da su pronađene jedinke otporne na Haplosporidium.
Francuski tim radi na genetskom dokazivanju što je skup i dugotrajan proces.
Talijanski protokol za provjeru prisutnosti parazita nam nije potpuno prihvatljiv pa ćemo pričekati s planiranim nasađivanjem jedinki koje uzgajamo u Akvariju Pula gdje je sada u kontroliranim uvjetima 11 jedinki.
Cilj nam je dovesti ih do veličine od 10 cm kada su otpornije na predatore. Hrvatski veterinarski institut će provesti istraživanje na planktonu kojeg se smatra nositeljem za Haplosporidium i to istovremeno rade i Španjolci.
Kad budemo potpuno sigurni da je neko područje bez tragova parazita počet ćemo ih vraćati iz akvarija na mjesta gdje su sada u prirodi žive jedinke poput Omiša i Nina kako bismo povećali šanse za oplodnju, navela je Kurtović Mrčelić.
Mreža plutajućih kolektora postavljenih duž Jadrana u posljednje tri godine daje slabe rezultate. Najveći uspjeh je ostvaren u uvali Javorike na Brijunima gdje je prošle godine pronađeno petnaestak ličinki, a godinu ranije tridesetak.
Ti primjerci su veliki svega 1-2 cm i spekulira se da morskim strujama stižu iz talijanskih laguna gdje je bolest otkrivena 2016. godine najkasnije stigla.
Jedna od razmatranih opcija je da se periske razmnože u kontroliranim uvjetima i onda nasade.
Glavni financijer je Fond za zaštitu okoliša dok su od 23 suradne ustanove na skupu sudjelovali predstavnici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Hrvatskog veterinarskog fakulteta, javnih ustanova More i krš, Telašćica, Natura Histrica, Brijuni i Aquarium Pula.
I dalje je u tijeku akcija Jeste li ih vidjeli? u kojoj se sve dojave građana o nalazima periski provjeravaju i evidentiraju na interaktivnoj karti Bioportala.