StoryEditorOCM

S Nautičke konferencijeSplit i Dalmacija nose nautički turizam na hrvatskoj strani Jadrana; Od ACI-ja i Zapadne obale možemo napraviti Monte Carlo

Piše Zoran Šagolj/SD
28. studenog 2022. - 14:00
Sudionici panel-diskusije: Stipe Čogelja, Kristjan Staničić, Kristijan Pavić, Antonio Kuzmanić i Ivan Kuret te moderator Saša LjubičićDuje Klarić/Cropix

Splitsko-dalmatinska županija samo je u kolovozu ove godine imala 43 tisuće dolazaka i 330 tisuća noćenja od strane nautičara, odnosno 160 tisuća dolazaka i milijun noćenja ove vrste gostiju od početka godine, što je rast od 32 posto u odnosu na lani

- Splitsko-dalmatinska županija prerasla je u destinaciju nautičkog turizma. Ako je Hrvatska u tom segmentu najbolja u svijetu, onda su naša Županija i Split najbolji u Hrvatskoj. Top topova! - kazao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban na konferenciji koju je na temu “Pozicioniranje grada Splita kao nautičkog središta Mediterana” u petak organizirala Slobodna Dalmacija.

image

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban

Duje Klarić/Cropix

Župan je svoje riječi potkrijepio konkretnim brojkama, po kojima je naša županija samo u kolovozu ove godine imala 43 tisuće dolazaka i 330 tisuća noćenja od strane nautičara, odnosno 160 tisuća dolazaka i milijun noćenja ove vrste gostiju od početka godine, što je rast od 32 posto u odnosu na lani. Da bi se ovakav trend održao i u budućnosti, za Bobana su bitne tri točke: sustav obrazovanja, ekologija i pojačan nadzor, gdje se založio za svojevrsnu decentralizaciju.

image

Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma

Duje Klarić/Cropix

Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, usporedio je hrvatske kapacitete s onima u Turskoj i Grčkoj kao dvjema glavnim državama konkurenticama u borbi za nautičare, pri čemu je jasno da naša zemlja i brojem marina i vezova ima primat. Zapitao se, međutim, gdje su limiti hrvatskog rasta, pogotovo što se tiče očuvanja nasljeđa i zaštite okoliša, što je bio i uvod u panel-diskusiju.

Troše 126 eura dnevno

U njoj su sudjelovali Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja, dogradonačelnik Splita Antonio Kuzmanić, te Ivan Kuret, član Vijeća udruženja nautičkog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i prokurist HL “Dvorac”. Sve je moderirao Saša Ljubičić.

- Prema posljednjem istraživanju Thomasa, nautičari su dnevno trošili 60 posto više od ostalih gostiju, odnosno 126 eura. Nautički turizam je šlag na tortu hrvatskog turizma, jer su to gosti koji prvi dolaze na našu obalu i posljednji s nje odlaze, s tim da ovdje borave u više navrata godišnje - rekao je Staničić.

image

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice

Duje Klarić/Cropix

Prvi čovjek ACI-ja istaknuo je da Split i Dalmacija nose nautički turizam na hrvatskoj strani Jadrana, ali ono što konkretno nedostaje pod Marjanom su kapaciteti.

- ACI marina u Splitu je prekapacitirana i prima danas veće brodove od onih za koje je projektirana - pojasnio je i založio se da se u novoj prostornoplanskoj dokumentaciji kako Grada, tako i Županije povede računa o tome, dok bi najveći nautički lanac bio spreman ovdje graditi nešto slično kao u Rijeci.

Novi vezovi

- Cijena je nešto što se formira ponudom i potražnjom. Ne možemo biti lakomi i dizati ih beskonačno, ali u nautici puno toga ovisi i o kvaliteti koju pružate - istaknuo je Pavić, navevši primjer njihove nove marine u Rovinju, gdje je u rekonstrukciji smanjen broj vezova, ali je povećana kvaliteta usluge pa su prihodi ostali slični.

image

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja

Duje Klarić/Cropix

Prema riječima Stipe Čogelje, kadrovi, zakonski okvir i prostorno planiranje bitan su preduvjet za nastavak uspješne priče u nautičkom turizmu. Puno očekuje od novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, dok bi iduće izmjene Županijskog prostornog plana trebale do kraja definirati nove vezove u Duilovu, na Stinicama, Poljudu te solinskom bazenu, kao i nekim brown field područjima poput Dugog Rata i Kaštela.

image

Dožupan Stipe Čogelja

Duje Klarić/Cropix

Za splitskog dogradonačelnika jako je bitno ne razati granu na kojoj sjedimo povećanjem cijena, jer bi to moglo dovesti do odlaska dijela flote koja se podmladila nakon što su nam Turci pokupavali većinu starih brodova.

- Prosječna starost naše flote sada je četiri godine, ali se razdoblje da bi se brod isplatio s pet pomaknulo na sedam godina - upozorio je Kuzmanić na probleme s kojima se suočavaju čarteraši.

Iz njegovih riječi moglo se zaključiti da Grad Split nema ništa protiv proširenja lukobrana ACI marine jer bi time i Zapadna obala bila zaštićenija od udara vjetrova i povećala svoje kapacitete. I Kuzmanić je najavio da će Grad u svom prostornom planiranju ubrzo definirati nove vezove u Duilovu, kao i lučici Mornar.

image

Dogradonačelnik Splita Antonio Kuzmanić

Duje Klarić/Cropix

Tijekom diskusije poteglo se i pitanje kadrova i njihova kroničnog manjka, pri čemu ni nautički sektor nije izuzetak. Ivan Kuret pri tome je naglasio kako se s napretkom tehnologije traži sve više kvalificiranih poslova sa specifičnim znanjima i vještinama.

- Centar kompetitivnosti koji se gradi u Splitu mogao bi dati odgovor na ovo pitanje i problem. Pri tome treba uzeti u obzir i važnost cjeloživotnog obrazovanja kadra u turizmu. Model za nautički dio može biti ono što rade neke naše velike hotelske kuće, koje nakon odrađene sezone na Jadranu svoje osoblje šalju u Austriju i Alpe - predložio je Staničić.

image

NAUTIČKA KONFERENCIJA

/Slobodna Dalmacija

Kristijan Pavić iznio je interesantan primjer kako su ovog ljeta kadrovi iz Francuske dolazili na obuku u njihovu splitsku marinu, što je još jedan dokaz hrvatskog liderstva u nautičkom turizmu.

- Ljudi koje sjede ovdje u ovoj prostoriji svojim znanjem i iskustvom komotno bi mogli voditi bilo koju veliku nautičku kompaniju u svijetu - kazao je Pavić te poslije poručio županu da sjednu za isti stol i dogovore proširenje ACI-ja u Splitu.

- Od ACI-ja i Zapadne obale možemo napraviti Monte Carlo - rekao je bez puno ustručavanja.

Bilo je i (samo)kritike, poput one dogradonačelnika Kuzmanića da su država, Grad, Županija i ACI izgubili nemalih 13 milijuna kuna nerješavajući Zapadnu obalu do sada, odnosno time što megajahte koje se tamo vežu nisu završile u obližnjoj marini.

image

Ivan Kuret, član Vijeća udruženja nautičkog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Duje Klarić/Cropix

- Nema smisla da mi kao gradska uprava sjedimo u Banovini. Više ćemo zaraditi njezinim iznajmljivanjem nego gradnjom nove zgrade na nekoj primjerenijoj lokaciji - poručio je dogradonačelnik, a dočekao ga je Kuret, inače bivši splitski gradonačelnik, riječima:

- Samo otvorite škafet. Imate sve nacrte još iz mog vremena! 

image
Duje Klarić/Cropix

Opasnosti od duplih koncesija

Priliku su iskoristili splitski jedriličari i njihovi klubovi te upozorili na opasnosti koje nosi novi Zakon o pomorskom dobru, odnosno da im se koncesije ne uduplaju. Sebe vide ne samo kao rasadnike vrhunskih sportaša, već i neophodnih kadrova u nautičkom turizmu

Stipe Čogelja je uvjeravao da to nikako nije intencija zakonodavca, ali i da je bilo podosta slučajeva do sada da su se sportske lučice koristile u nešto drugo.

- Nama ne pada napamet širiti našu marinu nauštrb ‘Labuda’. Novu lokaciju tražimo s druge strane, u akvatoriju - poručio je Kristijan Pavić.

04. veljača 2023 19:03