Urbi et orbi objavljujemo odlične vijesti, na području još do prije šest godina prelovljene, opustošene Jabučke kotline, tog iznimno važnog jadranskog ribljeg rezervoara, vratio se život. Snažno je probujao, donio je oporavak svih značajnih vrsta, među njima i gospodarski najvažnijih oslića, škampa, kozice i patarače.
Precizno vođeni bilateralni režimi zabrane ribolova koji su na snazi od 2015. godine, dali su izmučenoj prirodi vremena za oporavak. Rezultiralo je to oduševljenjem, navode stručnjaci Oceanografskog instituta u Splitu, i izrazitim poboljšanjem ribljeg fonda.
Narodski rečeno, tamo gdje ne pomaže lijepa riječ, zamolba, novčana ili teža kazna, presudila je "sjekira". A s njom se dogodio intrigantan preokret, opet su nam se pojavile određene vrste koje su zbog ogromne ranije gospodarske preeksploatiranosti doslovce počele nestajati iz našeg mora. I podmorskog "rodilišta", kako neki nazivaju iznimno važnu zonu Jabučke kotline.
– U zoni totalne zabrane ribolova indeksi biomase ovih vrsta porasli su za dva do tri puta u odnosu na stanje prije nje. Pozitivni učinci nisu vidljivi samo u području koje je pod zabranom, uočili smo ih i u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, a tumačimo to prelijevanjem resursa iz lokaliteta pod zaštitom u ona okolnog mora. Ono što je nas kao znanstvenike najviše iznenadilo i što nas veseli, izrazito je povećanje količine morskih pasa i raža u zaštićenom području. Opće poznato je da su upravo te hrskavičnjače pokazatelji dobrog oporavka nekog lokaliteta – kaže doc. dr. sc. Igor Isajlović sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Tvrdi i kako sadašnje stanje pokazuje kako mjere zaštite Jabučke kotline daju efekte. Ali i potvrđuju da je totalna zaštita tek od jedan posto Jadranskog mora na nekoliko godina polučila fantastičnim rezultatima. Stoga je i Europska komisija, još jedna dobra vijest, prepoznala i ocijenila projekt Jabučke kotline izrazito dobrim primjerom zaštite resursa te ga predložila modelom zaštite i za druge mediteranske zemlje.
Stručnjake je na akciju navela spoznaja kako je kroz dugi niz godina stanje koćarskih resursa u cijelom Mediteranu, pa tako i u Jadranskom moru, izrazito loše. Procjene koje svake godine rade znanstvenici u sklopu Znanstvenog komiteta za ribarstvo EU (STECF) i Opće komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM), pokazuju da su gotovo sve gospodarski važne vrste u stanju prelova.
– Najgora je situacija s gospodarski najvažnijim koćarskim vrstama oslićem i škampom. Razlozi takvoj pojavi su višestruki, glavni je krivac preintenzivna eksploatacija, ali uz bok joj idu i i nepovoljne klimatske promjene koje se događaju u posljednje vrijeme. One direktno utječu na intenzitet obnavljanja resursa. U konačnici je prelov rezultirao padom biomase, što je komercijalni ribolov dovelo do granice ekonomske isplativosti. Situacija se dodatno zakomplicirala prošle godine zbog pandemije COVID-a 19, tijekom koje je velika većina ribara zaustavila ribolov, te prodaju ribe na domaćem i stranom tržištu – veli prof. dr. sc. Nedo Vrgoč sa splitskog Instituta.
Pod takvim alarmom Opća komisija za ribarstvo u Mediteranu donijela je višegodišnji plan upravljanja koćarskim ribolovom u Jadranskom moru. On je kao ključnu mjeru za oporavak koćarskih vrsta propisao značajno smanjivanje ribolovnog napora. Samim tim i lova. Bitnu je ulogu u tom planu odigrala hrvatska administracija, koja je uspjela u plan upravljanja postaviti važno pravilo.
– Uspjeli smo definirati stavku nelinearnog smanjenja, znači ne svima isto, već proporcionalnu odgovornost određenih flota za nastalo stanje. Tako će one zemlje koje su imale veće ulove i veći ribolovni napor, a samim time i više su doprinijele sadašnjem lošem stanju, imati i veće redukcije ribolovnog napora. Kao dodatna mjera zaštite koćarskih resursa definirano je Zaštićeno ribolovno područje Jabučke kotline. Ono je pod zaštitom već šest godina, trenutno kroz oblik propisan u okviru GFCM-ova višegodišnjeg plana za upravljanje koćarskim ribolovom – pojašnjava prof. dr. sc. Vrgoč.
Zaštitom je obuhvaćeno oko 3500 četvornih kilometara središnjeg dijela kotline. I, što je važno, sa zonom totalne zabrane ribolova od oko 1500 kilometara četvornih. S tim brojkama ono je jedno od najvećih zaštićenih ribolovnih područja u Mediteranu.
Zaštitu prati i znanstveni monitoring koji provode splitski Institut za oceanografiju i Laboratorio di biologia marine e pesca Sveučilišta u Bologni.
– Za ovako dobre rezultate pohvalu upućujemo Upravi za ribarstvo, ali i hrvatskim profesionalnim ribarima, koji su objeručke prihvatili politiku zaštite resursa i očuvanja sektora ribarstva. Upravo su nam oni glavni dojavljivači stanja na terenu, vrlo važan vjesnik onoga što se događa u podmorju. Na osnovi te trilaterale u više smo navrata imali privremene interventne obustave ribolova, od mjesec dana oko Blitvenice. Evo primjera, nakon što su ribari dojavili pojavu nedoraslog oslića, djelatnici Instituta odmah su izišli na teren, istražili situaciju i Upravi predložili obustavu ribolova. Već sutradan obustava je stupila na snagu. To je za svaku pohvalu. To je pravac kojim idemo – kažu stručnjaci sa splitskog Instituta za oceanografiju.