StoryEditorOCM

reducirana landanaKriljani na mukama: zbog novih pravila u lukama ugrožena sezona za flotu od 150 mini kruzera!?

Piše Leo Kovačić
4. veljače 2023. - 08:24

Vlasnici impozantne flote od oko 150 mini kruzera, od kojih većina trenutno miruje na zimskom vezu u čuvenoj luci Krilo, kako stvari stoje, već od iduće turističke sezone mogli bi se naći u velikim problemima.

Naime, unatoč činjenici da su im gotovo svi kapaciteti bukirani dvije godine unaprijed, popularni Kriljani bi zbog novog pravila vezivanja brodova u nekoliko velikih i atraktivnih dalmatinskih luka mogli izgubiti i do 60 posto kapaciteta za ukrcaj putnika! Za njih bi to, kažu, bio golem udarac. Pogotovo ako se zna da su posljednjih godina značajno investirali u nove brodove i jačanje flote, čime su, na koncu, postali i prepoznatljivi brend hrvatskog turizma.

Sveto pismo

Zapetljanu priču o još jednom biseru hrvatske birokracije pokušao nam je kronološki odgropati Arsen Ercegović, prvi čovjek Hrvatske udruge privatnih brodara, našega najstarijeg i najbrojnijeg udruženja brodovlasnika sa sjedištem u Jesenicama.

– Početkom prošle godine lučke uprave počele su s izradama studija plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka u luci i lučkom području. To je učinjeno na zahtjev Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a posao je povjeren pomorskim fakultetima u Splitu, Dubrovniku i Rijeci. Te se studije poslije implementiraju u pravilnike o redu u lukama, koji su sveto pismo za nas vlasnike brodova. Još tada nam je bilo jasno da će se time u pitanje dovesti naš dosadašnji način vezivanja u lukama, posebice tijekom turističke sezone. I onda je krenulo...

Za sada su završene studije za dvije, nama vrlo važne luke: za luku Split, gdje se po studiji odobrava maksimalno vezivanje tri umjesto dosadašnjih deset brodova u jedan red – landanu, te za luku Korčula, gdje se umjesto 10 odobrava vezivanje maksimalno pet brodova u jedan red. Za ostale luke poput, recimo, Hvara, koje su okarakterizirane kao najopterećenije, studije još nisu gotove pa ne znamo kakav će biti ishod – govori nam Ercegović, te dodaje:

– Želimo naglasiti da smo svjesni da naš dosadašnji način vezivanja nije bio ni najsretnije ni najsigurnije rješenje za goste i posadu, ali i sigurnost veza u luci. Odluka o uvođenju reda u luke stoga nas nije iznenadila, već rješenja studija po kojima nam se dosadašnji broj vezova drastično smanjuje. Ogorčeni smo jer se takva odluka nije mogla donijeti bez da su nam osigurani zamjenski vezovi gdje ćemo obavljati ukrcaj putnika – ističe Ercegović.

image

Arsen Ercegović: Trogodišnja odgoda je pošten prijedlog

Nikola Vilić/Cropix

U priču se tu uključuje i Ante Rakuljić, poznati brodovlasnik te predsjednik Malih brodara pri HGK i aktivni član Upravnog Odbora Hrvatske udruge privatnih brodara.

– Tko smo mi da dovodimo u pitanje rad našeg Pomorskog fakulteta?! Ne želim da nas se pogrešno shvati, ovim uopće ne dovodimo u pitanje njihovu stručnost ni ispravnost donesenih rješenja. Ipak, kao dugogodišnji pomorci i ljudi od mora morate znati da nam se kapaciteti za rad smanjuju za 50-60 posto ovisno od luke do luke – kazuje Rakuljić.

Matična luka

Prema njegovim riječima, već sada je većina brodova bukirana iduće dvije sezone.

Ono što ih posebno ljuti jest činjenica da za problem koji je nastao postoje rješenja. Čak su uvrštena i u planove lokalnih lučkih uprava.

image

Ante Rakuljić: U Korčulu dnevno dovedemo i tisuću gostiju

Nikola Vilić/Cropix

Rješenje kojim bi se splitska luka rasteretila putnika s domaćih mini kruzera trebalo bi biti skorašnje uređenje postojeće luke Krilo Jesenice, matične luke velike flote tamošnjih malih brodara, gdje se već tijekom ovog ljeta očekuje početak prvih radova.

– Predviđeno je da se projekt završi najkasnije za tri godine. U ovom kontekstu je to velika stvar jer će se na taj način rasteretiti Split. Napokon će se i ovdje moći obavljati ukrcaj putnika, jer je to sada nemoguće. U Krilu, naime, nema nikakve infrastrukture: od struje, vode, javne rasvjete... – govori nam Rakuljić.

Kaže i kako su im gosti oni visoke platežne moći, koji tijekom krstarenja Jadranom na brodu doručkuju i ručaju, dok se uglavnom večere konzumiraju po restoranima u lukama u kojima brodovi noće tijekom svog krstarenja.

– Mi dnevno, primjerice, znamo našim brodovima dovesti i po tisuću gostiju u grad Korčulu! Zamislite što to znači za tamošnji turizam. Sada bi ta brojka bila prepolovljena... – jada se Rakuljić, dok se Ercegović vraća na samu priču oko broja brodova koji će moći pristupiti lukama.

– Rješenje za luku Korčula je izgradnja nove luke Polačište u dužini od 500 metara operativne obale (početak izgradnje isto u planu ove godine, op.a.) i čijim bismo završetkom trajno riješili problematiku veza u Korčuli. Za luku Hvar isto se tako radi studija, no rješenje je u planiranom uređenju luke Vira koja bi je rasteretila. Rješenje za luku Gruž u Dubrovniku, koja je isto tako preopterećena i puca po šavovima, zasigurno je izgradnja luke Batahovina u dužini od 400 metara, gdje bismo trajno riješili problem vezivanja brodova i ukrcaja/iskrcaja putnika – objašnjava Ercegović.

Trogodišnji moratorij

Do tada, tvrde naši sugovornici, jedino rješenje za gorući problem je – odgoda.

– Smatramo da je odgoda primjene dijelova studije koji se odnose na način vezivanja u Pravilnik o redu u lukama jedino moguće rješenje u ovom trenutku. I to dok se za svaku pojedinu luku ne pronađe adekvatno rješenje kojim bi se problem vezivanja konačno riješio na dulje razdoblje. Prema našim predviđanjima, to je najmanje sljedeće tri godine – ističe predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara.

image

U Splitu je landana reducirana na tri broda

Duje Klarić/Cropix

S tim se, naravno, slaže i Rakuljić.

– Odgoda primjene novih pravila je pošten prijedlog. Naime, koliko god je ovaj naš dosadašnji način vezivanja izgledao problematičan, pa čak i nesiguran, činjenica je da svih ovih godina nismo imali nikakve ekscese. Niti jedan. Vjerujem da nam sve to daje za pravo da možemo inzistirati na ovakvom načinu vezivanja dok se za najopterećenije luke ne izgrade novi kapaciteti, a koji su u planovima lučkih uprava. Dakle, rješenja postoje, samo ih treba dovršiti. Zaista ne vidim razlog da se ovako bitna odluka donosi praktički preko noći, i to preko naših leđa. Ponavljam, reda u lukama mora biti. No dajte nam alternativu. Sezona počinje za dva mjeseca, ne možemo se kockati i izgubiti još jednu godinu. Iza nas su, podsjećam, i dvije sezone obilježene koronom, a nama rate kredita za nove brodove redovito stižu – tvrdi Rakuljić, a riječ opet preuzima predsjednik Ercegović:

– Puno puta čujemo prigovore kako smo našu flotu gradili stihijski. Naravno da se s tim konstatacijama ne slažemo budući da od 2005. godine do danas postoji bar pet strategija u cilju poticanja gradnje novih plovila u hrvatskim brodogradilištima, podizanja standarda usluge i izgradnje potrebne lučke infrastrukture, odnosno gradnje novih luka.

image

Hvar i Korčula su najkritičniji

Duje Klarić/Cropix

Tako, primjerice, Strategija razvoja turizma RH do 2020., koju je naručiila Vlada još 2013. godine, predviđa ulaganje u ploveće male hotele od 110 milijuna eura te izgradnju sto novih brodova, kao i podizanje kvalitete postojećih brodova. U isto vrijeme predviđa se i izgradnja jedne nove matične luke za male kruzere te proširenje postojećih luka za nautički turizam i luka otvorenih za javni promet.

Kroničan manjak vezova

Od svega nabrojenog jedino što se uistinu ostvarilo je 100 novih brodova koje smo mi naručili i izgradili kompletno u hrvatskim škverovima i koji plove pod našom zastavom. Proširenje i gradnja novih luka svih ovih godina, unatoč tome, nije adekvatno pratila povećanje flote. Istina, proteklih godina ulagalo se možda i više nego u prošlosti, no ipak nedovoljno, što potvrđuju i studije koje su u izradi i potvrđuju nedovoljan broj vezova za naše brodove.

Apeliramo na Ministarstvo mora, lučke uprave, lučke kapetanije i županije da shvate postojeću problematiku i da zajednički nađemo rješenja prije početka sezone, i to na obostrano zadovoljstvo. Jednostavno rečeno, da mi brodari u jeku sezone ne bismo bili prisiljeni na neke drastične mjere. Ponavljam, vrijeme leti, a naši gosti su već uplatili svoj dolazak – zaključio je na kraju Arsen Ercegović.

Izvozna industrija teška 300 milijuna eura

Hrvatska udruga privatnih brodara (HUPB) osnovana je 1991. godine sa sjedištem u Jesenicama, u općini Dugi Rat, te je najstarija, najbrojnija od svih srodnih udruga.

Ukupno ima 187 članova/plovila:

133 su brodovlasnika, od čega 79 trgovačkih društava i 54 obrta

150 brodova za višednevna kružna putovanja (80%)

21 jahta s profesionalnom posadom (11%)

15 putničkih brodova za jednodnevne izlete (8%)

1 putnički brod za linijski obalni pomorski prijevoz

Također, mali brodari u Hrvatskoj raspolažu flotom od ukupno 442 plovila i zapošljavaju oko 2650 radnika. Godišnji promet industrije procjenjuje se na 300 milijuna eura, a čak 95 posto klijenata su – strani gosti.

25. srpanj 2024 01:22