U Muzeju grada Splita uskoro će biti otvorena izložba o Mletačkom kaštelu na Voćnom trgu. Otvaranje izložbe predviđeno je za četvrtak, 19. studenoga - ako ne dođe do kakvih promjena i novih epidemioloških mjera.
Na izložbi će biti ispričana priča o ovom objektu, od razdoblja prije njegove izgradnje, za vrijeme dok je bio u funkciji obrane grada pa sve do njegova današnjeg stanja. Uz nalaze iz kule bit će prezentirana i arheološka istraživanja na Voćnom trgu obavljena 2012. godine, podaci o životu u kaštelu i organizaciji obrane, vojnoj posadi, opskrbi, raznim namjenama prostora tijekom povijesti, prikazi kaštela i odabrani primjeri sličnih građevina.
Također, prema riječima ravnateljice muzeja Branke Brekalo, izložba je tek uvod u predstojeća događanja vezana uz kaštel - on bi dogodine, kako se sada planira, najkasnije za blagdan sv. Duje, trebao biti otvoren za građane, a u njemu će se smjestiti novi Muzej obrane grada, u sklopu Muzeja grada Splita.
Kula na Voćnom trgu ostatak je mnogo većeg kompleksa, mletačkog kaštela sagrađenog polovicom 15. stoljeća, kada je grad potpao pod Veneciju, a Serenissima je u njemu smjestila svoju vojnu posadu. U ljeto 1420. godine, ravno prije šest stoljeća, Split se predao Mlečanima, zaključivši da bi otpor njihovoj moćnoj mornarici bio uzaludan i da bi značio propast za grad. Venecijanci su se tada obvezali da neće graditi utvrdu za svoju posadu, pa odmah dogodine na to zaboravili i počeli s radovima. Kaštel je završen oko 1440. godine.
NALAZ PRASTAROGA ČEŠLJA
Kako kažu u Muzeju grada, riječ je o jednom od najmarkantnijih građevinskih ostvarenja iz razdoblja Mletačke Republike koja je u 15. stoljeću uspostavila svoju vlast, obilježivši razvoj grada sljedeća četiri stoljeća. Velika kula, gotovo jedini ostatak kaštela, i danas dominira urbanističkom slikom Splita.
Osim arhitektonskih ostataka temelja Kule, tijekom istraživanja pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi, a osobito mnogo keramičkih ulomaka. To su ulomci grubog i glaziranog stolnog posuđa, lule, stakleni, metalni i koštani predmeti te topovske kugle od kamena i metala. Osobito su zanimljivi organski ostaci biljnog i životinjskog podrijetla, poput sjemenki voća i povrća, kosti raznih životinja, riblje kosti te razne vrste školjki i puževa. U bunaru je stoljećima čamio čak i jedan češalj.
Nalazi upućuju na to da su se kuhinja i mjesto blagovanja hrane nalazili neposredno blizu zdenca. U njemu je završilo mnogo krhotina i koštica, a tada davni otpad danas pomaže u sklapanju jasnije slike o nekadašnjim prehrambenim navikama korisnika ovog prostora.
Nadalje, Splićani će na izložbi doznati sve o izvornom izgledu čitavog kompleksa (bit će prezentiran maketom) te o rekonstrukcijama, upraviteljima - odnosno kamerlengu i kaštelanu - sastavu i broju vojne posade, o naoružanju i opremi, a obuhvaćen je i duhovni život u sklopu utvrde.
SELEKCIJA IZLOŽAKA
Od brojnih eksponata na izložbi valja izdvojiti statue mletačkog zapovjednika Leonarda Foscola, kapitel s Voćnog trga i razne oznake istog trga na kojem se i danas nalazi Velika kula, koju su u Splitu zvali i Torjun ili Turiun i, pogrešno, Hrvojeva kula. Pronađena su i drvena vrata - jedna vjerojatno izvorna, a druga iz 18. stoljeća, dok se uzorci drva još ispituju kako bi im se točno odredila starost.
- U pripremi je i bogati katalog Elvire Šarić-Kostić, koja je i autorica izložbe, a uz nju je na projektu radio još niz stručnjaka, napominje ravnateljica Brekalo. Ona ukazuje i na specifičnost gradnje i smještaja kaštela, kojemu je očito bila namjena braniti grad od vanjskog, ali i od "unutrašnjeg" neprijatelja, odnosno od samih Splićana.
Nakon što iduće godine građani uđu u kulu pokraj koje često prolaze, osjete njezin ugođaj - koji je pomalo klaustrofobičan, što je razumljivo za visoko i usko zdanje - u njemu će se smjestiti Muzej obrane. Već je formiran stručni tim koji radi pod nadzorom konzervatora. Budući da prostora nema previše, u Mletačkoj će se kuli naći samo odabrani izlošci, a postav će jednim dijelom biti posvećen samom kaštelu, a drugim obrani grada.
- Neće biti stavljen naglasak na posebne bitke i ratove kroz stoljeća, nego na principe obrane Splita, i na moru i u zaleđu - najavljuje Branka Brekalo.
